Zakonski okviri
Njemačka
Struktura vatrogasnih postrojbi u Njemačkoj na primjeru općine KabelsketalU Njemačkoj, Temeljni zakon obvezuje 16 federalnih država na reguliranje zaštite od požara koju mogu detaljnije regulirati prema zakonu o zaštiti od požara. Zaštita od požara također je obaveza I za općine I gradove koji nisu vezani uputama. Organiziraju je i provode prema svojoj prosudbi, uglavnom kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, sa ili bez punog radnog vremena. Iznimke predstavljaju jedinice lokalne samouprave s više od 100.000 stanovnika (Saksonija ima 80.000 stanovnika), koje za obavezu imaju ustrojavanje profesionalne vatrogasne postrojbe. Općina Kabelsketal oslanja se isključivo na dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu sastavljenu od dobrovoljnih članova. U većini slučajeva općinska vatrogasna postrojba podijeljena je na nekoliko lokalnih vatrogasnih postaja. U Kabelsketalu ima šest. U većim gradovima s profesionalnim vatrogasnim postrojbama može biti i više od 20.
Struktura dobrovoljne vatrogasne brigade prikazana je na primjeru Kabelsketala. Gradonačelnik je glavna odgovorna osoba za zaštitu od požara, a načelnik općinske vatrogasne brigade je njegov profesionalni (operativni) izaslanik. Načelnik ima dva pomoćnika, jedan odgovoran za obrazovanje i osposobljavanje, a drugi za preventivnu zaštitu od požara. Takva organizacijska struktura se provodi u svakoj općini. Vatrogasnu postrojbu općine Kabelsketal čini šest lokalnih vatrogasnih postrojbi (Dieskau-Zwintschöna, Dölbau, Gröbers, Großkugel, Osmünde i Schwoitzsch) na čelu kojih su lokalni vatrogasni zapovjednici sa svojim zamjenicima. Pojedinačne lokalne vatrogasne postrojbe imaju više ili manje veliki odjel za hitne slučajeve s dežurnim oružarom, mladu vatrogasnu brigadu s mladim oružarom, dječju vatrogasnu brigadu s voditeljem, kao i počasnu postrojbu.
Prema Aktu zaštite od požara, države Saska-Anhalt (BrSchG LSA), područje zaštite od požara i pomoći propisuje kako su zadaci općina, gradova, županija i savezne države, obrana od požara (preventivna protupožarna zaštita), gašenje požara (protupožarna zaštita) i pomoć u slučaju nesreća i izvanrednih događaja. Preventivna zaštita od požara obuhvaća sve radnje koje se poduzimaju kako bi se spriječili požari i zaštitili ljudi, životinje, imovina i okoliš od opasnosti od požara, kao i educiranje ljudi o praksi zaštite od požara. Protupožarna zaštita obuhvaća sve aktivnosti usmjerene na suzbijanje rizika po ljude, životinje, imovinu i okoliš uzrokovane požarima. Pomoć ili tehnička pomoć uključuje sve mjere za obranu ljudi, životinja, imovine i okoliša u slučaju nezgoda ili hitnih slučajeva. To uključuje i sve mjere pomoći na vodenim površinama i gorjima, ukoliko se ne obavljaju hitni spasilački zadaci.br>
Prema članku 2, općini su dodijeljeni sljedeći zadaci. Uz iznimku sustava zaštite od požara, općine su odgovorne i obavezne provoditi zaštitu od požara i pomoć kao sastavni dio zadataka. Posebice, općine moraju uspostaviti, opremiti, održavati i rasporediti učinkovitu vatrogasnu službu i opremiti je potrebnim strukturnim objektima i opremom, kao i osigurati odgovarajuću opskrbu vodom za gašenje. Osim toga, potrebno je osigurati osposobljavanje i daljnje obrazovanje članova vatrogasne brigade, kao i poduzimanje pripremnih protupožarnih mjera, obavljanje poslova odnosa s javnošću, pružanje informacija o djelovanju u skladu s protupožarnim propisima, kao i osiguranje protupožarne zaštite. Vatrogasna postrojba mora biti organizirana na takav način da, kao opće pravilo, može stići na mjesto intervencije u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu unutar područja njegove odgovornosti, do kojeg se može doći putem područja javnog prijevoza pod normalnim uvjetima unutar 12 minuta nakon upozorenja. Općina će, na zahtjev druge općine ili na zahtjev županije, besplatno pružiti pomoć u susjedstvu drugoj općini, pod uvjetom da takva pomoć ne ugrožava protupožarne mjere i pružanje pomoći na njenom teritoriju. Zahtjev za povrat troškova nastalih zbog pomoći susjedstva postoji ako je intervencija odrađivana-pružanja pomoći na mjestu udaljenom više od 15 kilometara (zračna linija) od granice općine.
Danska
Osim dobrovoljnih vatrogasaca u općinskoj vatrogasno-spasilačkoj službi, državna vatrogasno-spasilačka služba (DEMA), koja je dopuna općinske vatrogasno-spasilačke službe, organizirana je sa šest kasarni, a jedan od njih ima dobrovoljne vatrogasce. Oni podupiru općinsku vatrogasnu i spasilačku službu opremom i dodatnim ljudstvom.U Danskoj su dobrovoljne vatrogasne postrojbe regulirane Zakonom o upravljanju u hitnim slučajevima:
Dobrovoljni vatrogasci
§51. Ministar obrane utvrđuje pravila o osposobljavanju dobrovoljnog kadra koje se ne plaća za sudjelovanje u vatrogasnim i spasilačkim službama. Ta pravila uključuju i načine plaćanja dobrovoljnim vatrogascima i raspodjelu troškova između države i općina.
(2) Ministar obrane određuje zadatke koje mogu obavljati dobrovoljni vatrogasci u državnoj vatrogasno-spasilačkoj službi.
(3) Općinsko vijeće određuje zadatke koje mogu obavljati dobrovoljni vatrogasci u općinskoj vatrogasno-spasilačkoj službi.
Zakon nije vrlo detaljan, ali općinske vatrogasno-spasilačke službe mogu implementirati dobrovoljne vatrogasne postrojbe u dokument o procjeni rizika za svoje područje djelovanja. Upotreba dobrovoljnih postrojbi u vatrogasnoj i spasilačkoj službi različita je ovisno o području djelovanje te sve službe ne koriste pomoć dobrovoljnih postrojbi
Npr. vatrogasna i spasilačka služba Frederiksborg utvrdila je potrebu za dodatnom radnom snagom i opremom, posebno za velike intervencije i katastrofe povezane s klimatskim promjenama te je u svoj dokument o procjeni rizika uvrstila i dobrovoljne postrojbe. Procjena rizika za područje te općine sadrži informacije o razini obrazovanja, kao i o sposobnostima i kompetencijama doborovoljnog vatrogasnog kadra.
Hrvatska
Dobrovoljna vatrogasna društva u Hrvatskoj su financirana od lokalnih zajednica, ali profesionalne postrojbe se financiraju iz državnog proračuna. Ovakav system void prema profesionalizaciji postrojbi. pripremi je novi zakon o vatrogastvu jer Vlada želi utemeljiti jednu krovnu instituciju nadležnu za sve vatrogasne službe. Novi zakon bi se trebao početi primjenjivati u 2020. godini.Zakonom o vatrogastvu je propisano djelovanje i rad dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi (općeniti propisi, uvjeti i operativni tehnički detalji). Nažalost, zakon ne daje detaljne odgovore na problem u sustavu dobrovoljnog vatrogastva.
Estonija
Zajednica spasilačkih službi ujedinjuje i predstavlja dobrovoljne udruge u Estoniji s područja spašavanja koje uključuje gašenje požara, spašavanje na moru, spašavanje pasa, spašavanje od poplava, spašavanje s visina, prevenciju i ostale aktivnosti. Predsjednik Zajednice obavlja svakodnevne aktivnosti i rad Zajednice dok strategiju rada i ciljeve određuje vijeće. Vijeće se bira po načelu da je svaku estonsku izbornu jedinicu zastupa:- jedan član Vijeća
- dva člana koja zastupaju sve estonske pokrajine
- jedan član koji predstavlja spasioce
- jedan predstavnik Estonske vatrogasne zajednice
- jedan član koji predstavlja brojne otoke u Estoniji
Zajednica spasilačkih službi ima 116 udruga članica:
- počasni članovi- 1 (NVO Estonski vatrogasni savez)
- podupirajući članovi – 4
- državne udruge za različite vrste spašavanja – 8
- regija sjeverne Estonije – 33
- regija južne Estonije – 25
- istočno-estonska regija - 23
- zapadno-estonska regija – 22
- 139 dobrovoljnih postrojbi i 4 pričuvne postrojbe
- 3000 dobrovoljnih spasilačkih članova
- 72 profesionalne postrojbe, 2200 članova
- 350 uvijek na dužnosti
- opće odredbe
- agencije za spašavanje i njihove funkcije
- obradu osobnih podataka
- mjere i pomoćna sredstva za spašavanje (Odbor za spašavanje ima pravo obavljati radnje (obavijesti, preporuke, upozorenja) kojima se javnost ili osoba obaviještava o događaju spašavanja ili prijetnji vezanoj za određeni događaj)
- izravnu prijetnju (izravna prijetnja znači utjecati na osobu, životinju ili stvar fizičkom silom)
- sudjelovanje u međunarodnim akcijama spašvanja
- sudjelovanje dobrovoljnih spasitelja u radu Odbora za spašavanje
- trošokve
- provedbene odredbe (obuka dobrovoljnih spasitelja)
Bugarska
Teritorij Bugarske podijeljen je na 28 regija i 265 općina, u kojima djeluje 28 regionalnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi, 170 općinskih profesionalnih vatrogasnih postrojbi te 220 dobrovoljnih postrojbi. U općini Sevlievo (površina 1040 m2. i oko 36000 stanovnika) djeluje jedna profesionalna vatrogasna postrojba, uključujući četiri smjene sa po sedam osoba i jedna dobrovoljna vatrogasna postrojba sa 32 člana.Državni dokumenti koji definiraju djelatnost vatrogasnih postrojbi su:
- Strategija razvoja dobrovoljnih postrojbi za zaštitu od katastrofa, požara i drugih hitnih slučajeva u Republici Bugarskoj za razdoblje od 2012. do 2020. godine
- Plan provedbe strategije za razdoblje od 2013. do 2020. godine
- Pravilnik o osnivanju i organizaciji djelatnosti dobrovoljnih formacija za sprječavanje ili suzbijanje katastrofa, požara i izvanrednih situacija i suzbijanje njihovih posljedica.
- Pravilnik o uvjetima, pravilima primitka i iznosu primljenih sredstava za osposobljavanje i provedbu zadataka zaštite od katastrofa
Mađarska
Članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva Füzesgyarmat dijele se na članove upravnog odbora, operativne i ostale članove. Sva dobrovoljna vatrogasna društva u Mađarskoj su organizirana na sličan način, ovisno o veličini društva. U DVD Füzesgyarmat članovi upravnog odbora su:- predsjednik (István Nagy)
- tajnik (Viven Novák)
- blagajnik (Ildikó Molnár)
Od 2012. godine Državna uprava za katastrofe nadležna je za vatrogastvo. Djelovanje javnih vatrogasnih postrojbi propisano je zakonom CXXVIII. iz 2011. godine. Zakonom CXCII. iz 2013. godine dobrovoljna vatrogasna društva dobila su veće ovlasti u radu. Vezano za samostalno djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava, zakon detaljno propisuje obveze i prava dobrovoljnih vatrogasnih društava te minimalne uvjete opreme koju je potrebo osigurati.
Zakonom su definirani pojmovi "dobrovoljna vatrogasna postrojba" i "interventna dobrovoljna vatrogasna postrojba" na temelju prava o kojima ovisi može li dobrovoljno društvo samostalno djelovati ili mogu djelovati isključivo kao ispomoć profesionalnoj potrojbi. U zakonu je propisano da potpisivanjem sporazuma s Državnom upravom katastrofe dobrovoljna vatrogasana postrojba postaje interventna dobrovoljna vatrogasna postrojba. Potpisivanju tog sporazuma prethodi provjera vozila, opreme i ljudskih resursa dobrovoljne postrojbe od strane nadležnih institucija. U rad takve internventne vatrogasne postrojbe uključeno je i regionalno tijelo Glavne uprave za upravljanje katastrofama koje redovito provjerava rad i djelovanje postrojbi i ima pravo tražiti promjene ukoliko utvrdi nepravilnosti u radu dobrovoljnih postrojbi.
Bitno je navesti još jedno pravilo propisano zakonom: ako je osoba član profesionalne postrojbe, ona ne može biti imenovana za zapovjednika dobrovoljne vatrogasne postrojbe. Zakonom se takvoj osobi omogućava članostvo u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, međutim osoba je dužna tu činjenicu objaviti profesionalnoj organizaciji u kojoj trenutno radi.