Pregled
Klikom na trokut ispred svake teme, pokazat će se informacije o svakoj zemlji partneru za vezanu temu.
Važnost dobrovoljnih vatrogasnih društava u zemljama partnerima:
Njemačka
U Njemačkoj djeluju četiri vrste vatrogasnih postrojbi: profesionalne postrojbe, dobrovoljna društva, postrojbe u gospodarstvu i postrojbe osnovane uredbom gradonačelnika/ načelinika općine ( u slučajevima kad nema zainteresiranih dobrovoljaca, gradonačelnik može narediti osnivanje DVD-a- Pflichtfeuerwehr) U cijeloj zemlji ukupno ima 22 634 dobrovoljnih društava s ukupno 998 682 članova ( podaci od 31.12.2014.).U općini Kabelsketal, vatrogasci djeluju na dobrovoljnoj bazi - nisu plaćeni za svoj rad što predstavlja veliko ekonomsko olakšanje za općinu. Bez dobrovoljnih društava, Kablesketal bi trebao osnovati profesionalnu postrojbu što bi značajno financijski opteretilo općinu. Prema zakonu o vatrogastvu i zakonu savezne pokrajine Saske pripadnici dobrovoljnih postrojbi smiju izostati s posla prilikom sudjelovanja na intervencijama. U takvim slučajevima, poslodavacima pravo na naknadu za troškove tog zaposlenika od općine. Zbog geografskog položaja općine, između dva grada, Halle(Salle) i Leipziga, općina puno ulaže u rad s djecom i mladima kako bi se uključili i ostali aktivni u dobrovoljnim društvima te povećali članstvo istima. S obzirom na česte intervencije, pogotvo tehničke zbog blizine autoceste, jasno je koliko je bitan rad dobrovoljnih vatrogasnih društava. Trenutni broj dobrovoljnih vatrogasaca u Kabelsketalu je 138 članova.
Danska
Dobrovoljna vatrogasna društva su baza danskog vatrogastva. Vatrogasci u Danskoj dijele se na dobrovoljne vatrogasce, dobrovoljne vatrogasce koji su zaposleni na pola radnog vremena i profesionalne vatrogasce. U južnim dijelovima Jutlanda svi vatrogasci su dobrovoljci koji nisu plaćeni za svoj rad. U ostalim dijelovima poluotoka djeluju dobrovoljni vatrogasci zaposleni na pola radnog vremena, a samo u velikim gradovima djeluju profesionalne postrojbe. U južnom djelu Jutlanda ima 48 dobrovoljnih vatrogasnih društava (nepoznat je točan broj članova) koji imaju ugovor sa šest općina u toj regiji. Danska je podijeljena u 98 općina i 24 općinske vatrogasne organizacije koje su organizirane u javne postrojbe na tim područjima- Fire and Rescue Service.Hrvatska
Dobrovoljno vatrogastvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju koja se oslanja na europsku, posebno njemačku i autrijsku. Prvi dokumenti o protupožarnoj preventivi objavljeni su u Dubrovniku 1272. godine, prva profesionalna vatrogasna brigada osnovana je u Rijeci 1863. godine, a godinu dana kasniije osnovano je i prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Varaždinu. Zadaci dobrovoljnih vatrogasnih društava jesu provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi ugroženih požarom, pružanje tehničke pomoći u nesrećama i ostalim opasnim situacijama te pružanje zaštite od prirodnih i svih ostalih vrsta katastrofa. Djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava ima i važan socijalni aspekt u kojem se članovi društava uče suradnji, pomaganju drugima, empatiji i razvijanju osjećaja zajedništva.Estonija
U Estoniji se razlikuju tri tipa vatrogasnih postrojbi: profesionalne postrojbe, dobrovoljne vatrogasne postrojbe i dobrovoljne postrojbe za spašavnje na moru. Dobrovoljnih vatrogasnih društava u Estoniji ima 122 s ukupno 2156 članova (podaci od 31.12.2016.). Južna regija, kojoj pripada i Misso, ima 25 vatrogasnih postrojbi. U općini Misso vatrogasci rade na dobrovoljnoj bazi što je veliko financijsko olakšanje za općinu. Vlada sudjeluje financijski samo kada se obavljaju zadaci po zapovijedi estonske vlade. Dobrovoljna vatrogasna društva osnivaju se u manjim općinama u kojima postoji potreba za takvom organizacijom.Općina Misso graniči sa Rusijom i Latvijom i kao jedan od najvažnijih zadatka dobrovoljnog vatrogasnog društva je spašavanje iz prometnih nesreća. Dobrovoljno vatrogasno društvo Misso trenutno ima 24 člana.
Bugarska
Dobrovoljna vatrogasna društva u Bugarskoj imaju važnu ulogu u prevenciji i djelovanju prilikom prirodnih katastrofa, požara i ostalih hitnih situacija. Društva su organizirana po teritorijalnom principu, a osnivači su im gradovi i/ ili općine nakon odluke gradskog vijeća. U okrugu Lovech ima 8 dobrovoljnih društava- jedno u svakoj općini i ukupno broje 94 dobrovoljna vatrogasca.Mađarska
U Mađarskoj je od 2012. godine vatrogastvo od državnog interesa i Nacionalni generalni direktorat za katastrofe je zadužen za vatrogastvo. Profesionalne vatrogasne postrojbe djeluju na temelju zakona iz 2011. godine, a zakonom iz 2013. godine dobrovoljni vatrogasci su dobili veće ovlasti. Dobrovoljna društva su zadužena za osiguranje ‘bijelih puteva’ (bijeli put- lokacija koja je udaljena više od 25 minuta od profesionalne postrojbe).S obzirom na statistiku smanjenja broja žrtava u raznim kriznim situacijama, a s druge strane povećanje broja ljudi kojima su pomogli dobrovoljni vatrogasci, uočena je i velika važnost njihove djelatnosti u društvu. U Mađarskoj djeluje 646 dobrovoljnih društava sa otprilike 19000 članova. Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju samostalno, no postoje određena pravila samostalnog djelovanja i pravila kad mogu djelovati samo s profesionalnim postrojbama.
Organizacija dobrovoljnih vatrogasnih društava u zemljama partnerima:
Njemačka
U Njemačkoj, svaka savezna pokrajina regulira zaštitu od požara. Prema zakonu, svaka općina mora osigurati protupožarnu i tehničku zaštitu. Kako bi ispunili te obveze, svaka općina mora osnovati, opremiti i financirati vatrogasnu postrojbu. S obzirom na površinu općine i vremenu izlaska na intevencije, u Kabelsketalu ima 6 dobrovoljnih društava. Gradonačelnik/ načelnik općine je nadređen vatrogasnim društvima na svom teritoriju, a u njegovo ime, društvima koordinira općinski vatrogasni zapovjednik sa dvojicom zamjenika.Dobrovoljno vatrogasno društvo sastoji se od nekoliko odbora čiji su članovi članovi dotičnog društva. Postoji odbor koji je ekvivalent našem upravnom odboru, zatim odbor za rad s djecom, odbor za rad s mladima i odbor za veteran i dodjelu priznanja.
Danska
Dobrovoljna vatrogasna društva su sastavni dio općinskih/gradskih vatrogasnih službi, a osnivaju se odlukom gradskog vijeća koje ima ovlasti u njihovoj organizaciji i imenovanju rukovodećih funkcija. Organizacija vatrogasnih službi je sljedeća:na čelu je upravno vijeće sastavljeno od predstavnika gradske vlasti ili političkih predstavnika lokalne vlasti koje bira zapovjednika postrojbe, a služba se dijeli na administrativno osoblje, operativne vatrogasce, preventivni odjel i servis. Vatrogasne službe se financiraju porezima.
Hrvatska
U Hrvatskoj djeluje otprilike 1800 dobrovoljnih društava, 61 profesionalna postrojba i oko 80 postrojbi u gospodarstvu (dobrovoljnih i profesionalnih) sa otprilike 61 000 operativnih vatrogasaca. Sve vatrogasne postrojbe su ujedinjene u vatrogasne organizacije općina, gradova i županija. Hrvatska vatrogasna zajednica, kao krovna organizacija, objedinjuje sve vatrogasne organizacije i postrojbe na području Republike Hrvatske (200 vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova, 20 vatrogasnih zajednica županij i Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba).U Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba udruženo je 57 dobrovoljnih vatrogasnih društava i javnu vatrogasnu postrojbu. VZGZ ima 9115 članova, od čega 2538 djece i mladeži, 3682 operativna člana i 2895 pričuvnih članova. Od 57 dobrovoljnih vatrogasnih društava, šestero njih su središnja društva smještena na rubnim dijelovima grada. Središnja društva imaju više opreme i operativnih članova te su mještena na područjima koja su udaljena više do 15 minuta od prve profesionalne vatrogasne postojbe.
Svako dobrovoljno društvo i profesionlana postrojba imaju zapovjednika koji je odgovoran za intervencije i operativnu spremnost postrojbe u svojem društvu/ postrojbi. Rukovodeću funkciju u dobrovoljnim vatrogasnim društvima pripada predsjedniku društva koji ga predstavlja te je odgovoran za razvoj i promociju DVD-a.
Estonija
U Estoniji je vatrogastvo regulirano Zakonom o spašavanju, Zakonom o zajedničkom spašavanju i državnim direktivama. Za dobrovoljna društva nadležna je profesionalna postrojba. Općine/ gradovi nisu odgovorni za dobrovoljne postrojbe. Upravni odbor je upravljačko tijelo društva, a zapovjednik je zadužen za operativne članove i nakon intervencija podnosi izvještaj zapovjedniku iz profesionalne postrojbe.Bugarska
Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju samostalno i/ ili kao potpora profesionalnim postrojbama. Gradonačelnik postavlja zapovjednika društva. U društvu mogu biti organizirane i posebni timovi vatrogasaca, ovisno o kvalificiranosti i iskustvu dobrovoljaca. U slučaju velikih katastrofa i intervencija gradonačelnik u dogovoru sa zapovjednikom društva planira mjesečni raspored dežurstva vatrogasaca.Mađarska
Aktivnosti vatrogasaca su u nadležnosti Nacionalnog generalnog direktorata za katastrofe. S obzirom da su dobrovoljna društva neprofitne lokalne organizacije, lokalna vlast sudjeluje u njihovom financiranju kroz novčana sredstva i infrastrukturu (vatrogasna spremišta su u vlasništvu općine/ grada). Unutar samih dobrovoljnih postrojbi postoje razlike ovisno o njihovoj veličini. Svako dobrovoljno društvo ima zapovjednika, a ako društvo ima mnogo operativnih članova, može biti na dužnosti i zapovjednik odjeljenja. Dobrovoljna vatrogasna društva mogu imati i vlastite izvore financiranja kroz određene aktivnosti koje ne utječu na njihovu operativnu spremnost. Društva su financirana iz općinskog/ gradskog budžeta; prema zakonu, ako na području općine postoji dobrovoljno vatrogasno društvo, općina mora sudjelovati u financiranju postrojbe.Suradnja s profesionalnim vatrogascima:
Njemačka
Općina Kabelsketal oslanja se isključivo na dobrovoljna vatrogasna društva i njihove članove. Prilikom velikih intervencija blizu granica s drugim općinama, osobito tehničkim intervencijama na autocestama, profesionalni i dobrovoljni vatrogasci često djeluju zajedno. U tom slučaju, nema posebnog lanca zapovijednja između dobrovoljaca i profesionalca. Postrojba koja prva dođe na mjesto intervencije preuzima zapovjedništvo nad istom do kraja intervencije. Ako profesionalna postrojba stigne nakon dobrovoljne, pod zapovjedništvom je dobrovoljaca. Profesionalna postrojba grada Halle je odgovorna za gradsko područje. Iz tog razloga, ako dobrovoljci dođu prvi na intervenciju na gradskom području, nakon što dođe profesionalna postrojba grada, oni preuzimaju vođenje intervencijom. Dobrovoljno vatrogasno društvo odgovorno za područje općine Kabelsketal, odgovorno je i po lancu zapovijedanja na intervencijama, bez obzira na prisutnost profesionalne postrojbe na intervenciji. U slučajevima da vođa intervencije procijeni da je intervencija osobito teška i rizična, može prepustiti zapovijedanje intervencijom profesionalnom vatrogascu.Danska
Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci djeluju u istim postrojbama i prolaze jednaku obuku bez obzira hoće li kasnije biti profesionalni, poluprofesionalni ili samo dobrovoljni vatrogasci te se svi smatraju jednakima u svom radu.Hrvatska
Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci imaju jednaka prava i obveze, međutim njihovo je djelovanje regulirano različitim zakonima. U slučaju velikih intervencija, dobrovoljni vatrogasci profesionalnima pružaju potporu u ljudstvu, opremi i logistici. Dobrovoljni vatrogasci mogu djelovati i samostalno na intervencijama, ali kada su zajedno s profesionalnima, tada je voditelj intervencije profesionalni vatrogasac.Estonija
Općina Misso se isključivo oslanja na dobrovoljno vatrogasno društvo. U velikom rasponu različitih vrsta intervencija čest je slučaj da profesionalni i dobrovoljni vatrogasci djeluju zajedno. U takvim slučajevima nema posebe razlike između dobrovoljnih i profesionalnih postrojbi. Profesionalna postrojba koja prva dođe na mjesto intervencije preuzima zapovjedništvo nad istom. U slučaju kada dobrovoljci dođu prvi, zapovjednik dobrovoljne postrojbe je jednak profesionalnom kolegi.Bugarska
Profesionalni vatrogasci pružaju operativnu i stručnu pomoć lokalnim vlastima prilikom različitih katastrofa i organiziraju aktivnosti dobrovoljnih postrojbi. U njihovoj nadležnosti je mobiliziracija ostalih gradskih službi, dobrovoljnih vatrogasaca i građana za potrebnu pomoć.Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci nemaju zajedničko zapovjedništvo. Profesionalni vatrogasci sudjeluju u biranju kandidata, obuci dobrovoljnih postrojbi i izvršenju njihovih aktivnosti. Dobrovoljne postrojbe u Bugarskoj odvojene su od profesionalnih vatrogasnih struktura i podređene gradonačelniku dotične općine. Dobrovoljna društva mogu djelovati samostalno. Njihovo samostalno djelovanje ovisi o tome ima li profesionalne postrojbe na njihovom području. U pravilu profesionalne postrojbe su u većim gradovima. Unatoč autonomiji dobrovoljnih društava, relanije su situacije u kojima dobrovoljci i profesionalni vatrogasci djeluju zajedno. U takvim situacijama, zapovijedanje preuzimaju profesionalne postrojbe i dobrovoljni vatrogasci su ispomoć profesionalcima. Upravo zbog toga, dobrovoljna društva i profesionalne postrojbe imaju pripremljen plan djelovanja odobren od glavnog zapovjednika vatrogasne postrojbe i gradonačelnika općine. Kako bi poboljšali zajedničko djelovanje, dobrovoljci i profesionalci organiziraju zajedničke vježbe. Dobrovoljna vatrogasna društva i njihove aktivnosti financiraju općine/ gradovi i država, a profesionalne postrojbe financira Ministarstvo unutarnjih poslova.
Mađarska
U Mađarskoj dobrovoljna i vatrogasna društva djeluju kao odvojene organizacije. Općenito profesionalci djeluju u slučaju požara, iako ponekad dobrovoljni vatrogasci mogu djelovati samostalno. Za samostalno gašenje požara, dobrovoljno društvo mora potpisati ugovor s Nacionalnim generalnim direktoratom za katastrofe. Da bi mogli samostalno voditi intervencije gašenja požara, dobrovoljna društva moraju godišnje skupiti minimalno i 1500 sati dnevnog i 3000 sati noćnog rada na intervencijama, članovi postrojbe moraju biti obučeni za obavljanje poslova vatrogasca i u slučaju intervencije postrojba mora biti u mogućnosti izaći na intervenciju s jednim vozilom i minimalno četiri operativna vatrogasca. Zapovjednik postrojbe mora imati položen ispit za profesionalnog vatrogasca i ispit za vođenje intervencije.Zadaci dobrovoljnih vatrogasaca:
Njemačka
Zadaci dobrovoljnog vatrogasnog društva uključuju vatrogasnu preventivu, gašenje požara i djelovanje u slučaju raznih nesereća kao i edukaciju o vatrogasnoj preventivi. Prema zakonu o vatrogastvu, društva mogu obavljati neke dodatne zadatke ako oni ne utječu na njihovu operativnu spremnost za primarnu zadaću zaštite od požara. Operativni članovi mogu bti isključivo punoljetne odobe (navršenih 18 godina) mentalno i fizički sposobne sa završenim ispitom za vatrogasca. Vatrogasci s navršenih 16 godina i položenim prvim dijelom ispita za vatrogasca, mogu sudjelovati na intervencijama u svrhu treninga (prakse) uz dozvolu zapovjednika intervencije. U slučaju mlađih članova potrebna je i posebna izjava skrbnika malodobnog člana društva. Članovi društava svojim potpisom na pristupnici društvu jamče da su fizički i mentalno sposobni obavljati posao vatrogasca.Nakon položenog ispita za vatrogasca, slijede razna usavršavnja i počinje se s aktivnostima dobrovoljnog vatrogasca. Članovi društava svojim potpisom na pristupnici društvu jamče da su fizički i mentalno sposobni obavljati posao vatrogasca što se i provjerava sljedećim zdravstenim pregledima:
G26/3
- Za vatrogasce do 50 godina starosti, a koji upotrebljavaju izolacijski aparat pregled je svakih 36 mjeseci
- Za vatrogasce do 50 godina starosti, a koji upotrebljavaju filterske naprave pregled je svakih 24 mjeseci
- Za vatrogasce preko 50. godina a, koji upotrebljavaju izolacijski aparat pregled je svakih 12 mjeseci
Pregledi ovise o starosti:
- do 25 godina svakih 36 mjeseci
- 25-49 godina, svakoh 24-36 mjeseci
- nakon 50, svakih 12 do 18 mjeseci