Obuka dobrovoljnih kadrova
Klikom na trokut ispred svake teme, pokazat će se informacije o svakoj zemlji partneru za vezanu temu.
Osnovno osposobljavanje:
Njemačka
Obuka za dobrovoljnog vatrogasca standardizirana je Pravilnikom o vatrogasnoj službi 2 (FwDV 2) koja se primjenjuje u svakoj od 16 saveznih država. Osnovna obuka traje 70 sati nakon koje slijedi drugi dio u trajanju od 80 sati; obuke se održavaju u općinama i županijama. Drugi dio obuke (80 sati) raspoređen je tijekom dvije godine i nakon njega vatrogasac može samostalno djelovati na intervencijama.Osposobljavanje provode posebno obučeni instruktori DVD-a ili vatrogasne zajednice općine i županije. Tijekom dvije godine osnovnog tečaja može se završiti i tečaj za radio komunikaciju u trajanju od 16 sati te osposobljavanje za rad s aparatima za zaštitu dišnih organa u trajanju od 25 sati. Navedena osposobljavanja nisu obvezna. Osposobljavanje za vođu grupe traje 35 sati i uvjet je položena osnovna obuka i osposobljavanje za radio komunikaciju; odvija se na općinskoj ili županijskoj razini.
Danska
U Danskoj svi kandidati za vatrogasce prolaze identičnu obuku neovisno o tome hoće li biti profesionalni, poluprofesionalni ili dobrovoljni vatrogasci. Osposobljavanje je podijeljeno u dva dijela; osnovno i praktično (vježbovni dio)..Osnovni dio traje 74 sata, a nakon završetka obuke vatrogasac može:
- samostalno sudjelovati na intervenciji, sudjelovati u radu i pridržavati se sigurnosnih propisa u službi spašavanja.
- samostalno i u suradnji s drugima pobrinuti se za vitalne funkcije ozlijeđene osobe, minimalizirati razvoj ozljeda opasnih po život te izvršiti prijevoz ozlijeđene osobe.
- u suradnji s kolegama i osobljem hitne pomoći, pomoći u zbrinjavanju ozlijeđenih osoba s akutnim ozljedama.
- samostalno i u suradnji s drugima sudjelovati u izvlačenju ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama.
- samostalno koristiti aparat za zaštitu dišnih organa.
- uključiti potrebne osnovne tehničke i taktičke vještine za rješavanje različitih zadataka vatrogastva i spašavanja u nesrećama.
- u suradnji s drugima sudjelovati na intervencijama spašavanja izvan zgrada i ostalih građevina.
- u suradnji s drugima, sudjelovati na intervencijama rješavanja raznih RNBK (radiološko- nuklearno-biološko-kemijsko) intervencija ( izvan područja s izravnim kontaktom na mjestu ozljede, uključujući potrebne osnovne tehničke i taktičke vještine)..
- Spašavati iz ruševina.
- Samostalno i u suradnji s drugima spašavati iz visina i dubina.
- Samostalno spašavati ozlijeđene u prometnim nesrećama.
- Samostalno i u suradnji s drugima spašavati ljude iz tvorničkih pogona i za vrijeme poplava koristeći potrebne tehničke i taktičke vještine.
- Samostalno i u suradnji s drugima sudjelovati prilikom RNBK (radiološko- nuklearno-biološko-kemijsko) intervencija.
- Sudjelovati kao ronilac prilikom onečišćenja voda.
- Samostalno koristiti vatrogasne pumpe i u suradnji s drugima omogućiti opskrbu vodom.
- Samostalno i u suradnji s drugima obavljati različite vatrogasne i spasilačke zadatke.
- Koristiti aparate za zaštitu dišnih organa prilikom intervencija.
Hrvatska
Hrvatska vatrogasna zajednica nadležna je za osposobljavanja dobrovoljnih vatrogasaca prema Pravilniku o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova. Razlikuje se osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca od osposobljavanja profesionalnih vatrogasaca. Svaka zajednica županije organizira osposobljavanja za dobrovoljne vatrogasce, dok oni kandidati koji žele postati profesionalnim vatrogascima, nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja upisuju vatrogasnu školu.Kako bi se postalo dobrovoljnim vatrogascem s položenim ispitom za ispitanog vatrogasca potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije:
- članstvo u dobrovoljnom vatrogasnom društvu minimalno 6 mjeseci
- navršenih 18 godina
- liječnički pregled
Kriteriji za prijavu su sljedeći:
- srednjoškolsko obrazovanje (gimnazija ili strukovno)
- liječnički pregled
- navršenih 18 godina
- moraju biti plivači
- fizička sprema ( kuperov test, skok u dalj, trbušnjaci, čučnjevi, zgibovi, sklekovi, skijaški čučanj).t
Estonija
Kandidati za dobrovoljnog vatrogasca moraju proći prvu razinu osposobljavanja u trajanju od 16 sati na kojoj se uči o preventivi i drugu razinu osposobljavanja u trajanju od 36 sati koja se sastoji od praktičnog dijela i rada na terenu. Osnovna obuka provodi se u organizaciji lokalnih DVD-a, a druga razina osposobljavanja se organizira na regionalnom nivou. Osnovnu razinu osposobljavanja potrebno je položiti unutar šest mjeseci od apliciranja za dobrovoljnog vatrogasca, a obuhvaća sljedeće teme:- Estonski sustav zaštite od požara i vatrogastva općenito
- Zakon o spašavanju i zakonodavstvo
- Povijest službe spašavanja
- Terminologija u službi spašavanja
- Protupožarna preventiva
- Signali za uzbunjivanje
- Vatrogasna oprema
- Organizacija spasilačkih akcija
- Struktura vatrogasnih kadrova
- Načini izlazaka na intervencije
- Izvještaj o operativnoj spremnosti
- Zaštitna odjeća
- Gorenje i gašenje
- Zaštita okoliša od zagađenja naftom i naftnim derivatima te postupci koje primjenjivati prilikom zagađenja
- Edukativni video materijali (kako se ponašati u slučaju požara)
- Praktični dio osposobljavanja
Topic | Theory | Practical |
---|---|---|
Introduction, history and legislation | 1 | - |
The activities of the Rescue Board, the structure and responsibilities of the rescue agencies | 0,5 | - |
Introduction to rescue services | 0,5 | - |
Types of accidents and responsibilities, behavior in case of danger | 2 | - |
Rescue equipment and technology | 0,5 | 1 |
Preventionwork | 2 | - |
Behavior in case of fire | 1 | - |
Process of burning and fire extinguishing | 2 | - |
Practical | - | 5 |
Test | 0,5 | - |
Sum | 10 | 6 |
- Uvod (organizacija, ciljevi)
- Načini uzbunjivanja
- Gorenje i gašenje (proces izgaranja, vrste gorivih tvari, metode gašenja požara i sredstava za gašenje)
- Organiziranje intervencija (vođenje intervencije; način izlazaka na intervencije, funkcija pozivnog centra i tijeka rada na intervenciji)
- Vatrogasna oprema i odjeća
- Snabdijevanje vodom na različitim mjestima i situacijama
- Vrste požara
- Akcidenti s opasnim tvarima
- Protokol i protokolarne mjere
- Praktični dio
Topic | Theory | Practical |
---|---|---|
Introduction | 1 | - |
Communication procedures | 1 | 2 |
Fire bases | 2 | - |
Organizing rescue work | 1 | 2 |
Rescue equipment and technology | 2 | 2 |
Water supply | 1 | 5 |
Fire fighting work | 2 | 7 |
Special hazards | 1 | - |
Rescue Act and Implementation of Measures | 6 | - |
Test | 1 | - |
Sum | 18 | 18 |
Bugarska
Osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca u Bugarskoj regulirano je Pravilnikom o uspostavljanju i organizaciji aktivnosti dobrovoljnih formacija za sprečavanje ili kontrolu katastrofa, požara i izvanrednih situacija i postupanje s njihovim posljedicama. Postoji pet vrsta osposobljavanja:- osnovno osposobljavanje
- specijalizirano obrazovanje
- osposobljavanje za voditelje intervencija
- osposobljavanje za vatrogasne instruktore
- retreninzi
Cilj osnovnog osposobljavanje je pružanje osnovnih znanja i vještina za provođenje glavnih aktivnosti zaštite stanovništva u slučaju požara i izvanrednih situacija te otklanjanje njihovih posljedica. Traje 160 sati i sastoji se od tri modula. Polaznici moraju uspješno položiti teorijski i praktični dio obuke..
Specijalizirana osposobljavanja:
- Osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca za rad s vatrogasnim vozilima i motornim pumpama u trajanju od 80 sati. Ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela.
- Osposobljavanje za rad s aparatima za zaštitu dišnih organa u trajanju od 30 sati, ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela.
Sažetak: Osnovno osposobljavanje traje 160 sati i podijeljeno je u tri modula. Svake tri godine je potrebno proći retrening, ili na osobni zahtjev, svake godine. Zapovjednik DVD-a dužan je svaka tri mjeseca organizirati četiri sata raznih obuka za operativne članove. Osnovno osposobljavanje organizira se u licenciranim centrima za obuku MUP-a ili u drugim licenciranim centrima za obuku. Odgovorno tijelo je Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno pročelnik Odsjeka za zaštitu od požara pri ministarstvu. Postoje razlike u osposobljavanjima između dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca
Mađarska
Osnovno osposobljavanje za dobrovoljne vatrogasce traje 40 sati, od čega 25 sati teorijske i 15 sati praktične nastave. Teorijski dio uključuje poznavanje opreme i primjenu iste.Osposobljavanje je u nadležnosti zajednice kojoj pripada pojedino dobrovoljno vatrogasno društvo. Osnovni uvjet koji kandidat mora ispunjavati kako bi mogao pristupiti osposobljavanju je članstvo u dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Osnovno obrazovanje je jedino obvezno, sva daljnja usavršavanja organizirana su pojedinačno po vatrogasnim zajednicama i ovisi o odluci zajednice koliko često će se održavati. Ukoliko netko od članova želi obnašati posebnu funkciju u DVD-u, mora se osobno pobrinuti za daljnje usavršavanje.
Osposobljavanje za profesionalne vatrogasce je drugačije; kriterij je liječnički pregled koji se sastoji od psihofizičkih testova i medicinskih pregleda. Sama obuka traje šest mjeseci u Školi za krizni menadžment koja je organizirana na državnoj razini.
Dodatna osposobljavanja i treninzi:
Njemačka
Dodatna usavršavanja i obuke provode su u 18 državnih vatrogasnih škola. Takva dodatna usavršavanja i obuke za dobrovoljne vatrogasce grupirani su pod zajedničkim nazivom F2 obuka. U navedenu obuku spadaju tehničke i RNBK (radiološko-nuklearno-biološko-kemijsko) intervencije, rukovanje motornom pilom, osposobljavanje za radio komunikaciju, vođu grupe i još neka osposobljavanja. Vozači vatrogasnih vozila moraju pohađati poseban tečaj koji se organizira u državnim vatrogasnim školama.Profesionalni vatrogasci prolaze samo jednu obuku u trajanju otprilike 6 mjeseci koja obuhvaća osnovno osposobljavanje kao i sva dodatna usavršavanja koja prolaze i dobrovoljni vatrogasci. Obuka za profesionalne vatrogasce naziva se B1 i u nju je uključeno i osposobljavanje za vođu grupe. Ovisno o saveznoj državi, ovaj tečaj se provodi u državnim vatrogasnim školama ili u profesionalnoj vatrogasnoj postaji. Za područje Kabelsketala, obuka se provodi u na LFS-u u Nardtu u Saksoniji-Anhaltu, u IBK-u Heyrothsberge u Turingiji u profesionalnoj vatrogasnoj postaji u Geri koje su najbliže lokacije.
Danska
Procjene lokalnih rizika mogu zahtijevati dodatnu obuku vatrogasaca koja se može usmjeriti na određene objekte ili izvršavanje zadataka kao što su jedrenju s čamcem za spašavanje, edukacija o gradnji nasipa, obuka za spašavanje životinja, prva pomoć, upravljanje dronom i slično.Hrvatska
Razna dodatna osposobljavanja organiziraju se na lokalnoj i regionalnoj razini, a predavači (instruktori) su uvijek profesionalni vatrogasci. Vatrogasna zajednica grada Zagreba svake godine organizira različita osposobljavanja i obveza je svakog DVD-a poslati po dva člana na svako osposobljavanje. Osposobljavanja su:- rukovanje vatrogasnim pumpama (24 sata, 12 sati teorijske i 12 sati praktične nastave)
- osposobljavanje za bolničara (30 sati, 15 sati teorijske i 15 sati praktične nastave)
- aparati za zaštitu dišnih organa (30 sati, 12 sati teorijske i 18 sati praktične nastave)
- vezist (20 sati, 12 sati teorijske i 8 sati praktične nastave)
- djelovanje u RBK kontaminaciji ( 24 sata, 12 sati teorijske i 12 sati praktične nastave).
Estonija
Daljnja osposobljavanja su:- Retreninzi aktivnih članova svakih pet godina u trajanju od 6 sat
- Spašavanje iz prometnih nesreća u trajanju od 16 sati
- Osposobljavanje za upravljanje vatrogasnim kamionoma u trajanju do 31 sata
- Pružanje prve pomoći u trajanju od 16 sati
- Osposobljavanje za rad s aparatima za zaštitu dišnih organa u trajanju od 36 sati (limitiran broj odabranih polaznika)
- Spašavanje iz visina
Bugarska
Dodatna usavršavanja:1. Osposobljavanje za spašavanje ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama - 28 sati.
2. Osposobljavanje za spašavanje sa visina 1. stupanj - 40 sati.
3. Osposobljavanje za spašavanja sa visina 2. stupanj - 24 sata.
4. Osposobljavanje za rad s motornom pilom - 40 sati.
5. Osposobljavanje za rad s mehaniziranom dizalicom - 40 sati.
6. Osposobljavanje za rad s motornim generatorima - 40 sati.
7. Osposobljavanje za sprečavanje nesreća u kemijskoj industriji - 24 sata.
8. Osposobljavanje za zaštitu od zračenja - 24 sata.
9. Osposobljavanje za spašavanje iz ruševina - 27 sati.
10. Zaštita i spašavanje od poplava - 32 sata.
11. Osposobljavanje za rukovođenje raznim zadacima - 24 sata.
Još dodatnih usavršavanja:
1. Osposobljavanje za upravljanje vatrogasnim vozilima - 240 sati.
2. Osposobljavanje za rad s aparatima za zaštitu dišnih organa - 30 sati.
3. Specijalizirana obuka za gašenje požara - 144 sata.
4. Specijalizirana obuka za spasilačke aktivnosti - 319 sati.
5. Trening za zapovjednike dobrovoljnih formacija - 80 sati.
Ova osposobljavanja također organizira Centar za obuku u Montani.
Mađarska
Za korištenje alata (hidraulične škare, motorne pile,..) dobrovoljni vatrogasac mora položiti pismenu teoriju i praktični dio. Nakon uspješno položenog ispita, dobije se licenca za rukovanje određenim alatom i opremom. Vrijeme trajanja pojedinog osposobljavanja:- Rukovanje hidrauličnim škarama; osnovni dio: 40 sati, napredno: 22 sata
- Rukovanje motornom pilom; 36 sati
- Rukovanje generatorima za struju; 28 sati
- Rukovanje vatrogasnim pumpama; 38 sati
Osposobljavanje za vozača vatrogasnih kamiona sastoji se od 20 teorijskih sati i 14 sati vožnje te je isto i za dobrovoljne i profesionalne vatrogasce. Potrebno je položiti teorijski i praktični dio ispita (vožnja) te proći odgovarajući liječnički pregled.
Osposobljavanja za više vatrogasne činove:
Njemačka
U Pravilniku o vatrogasnoj službi daljnja usavršavanja i obuke dobrovoljnih vatrogasaca dijele se u dva smjera: s jedne strane vatrogasci se mogu usavršavati vezano za tehničku službu u vatrogastvu ili za voditelje vatrogasnih odjeljenja. Te obuke dijelom provode županijske, a dijelom državne vatrogasne škole.Obuke vezano za voditelje vatrogasnih odjeljenja provode isključivo državne vatrogasne škole, tu spadaju voditelj vatrogasnog odjeljenja, voditelj smjene, zapovjednik smjene i zapovjednik vatrogasne postrojbe. Osnova za daljnja usavršavanja je položen ispit za vođu grupe koji traje otprilike 70 sati (2 tjedna).
Za profesionalne vatrogasce ova usavršavanja se razlikuju u odnosu na dobrovoljce. Obuka se odvija u stupnjevima od B3 do B6 stupnja, može se razlikovati ovisno o saveznim državama. Cjelokupno obrazovanje za profesionalnog vatrogasca traje dvije godine.
Danska
Vatrogasac s završenom obukom ne može biti zapovjednik ili instruktor. Te se kompetencije mogu postići polaganjem jednog od obrazovnih programa Agencije za upravljanje u hitnim slučajevima. Edukacija se provodi u Danskoj tehničkoj školi za upravljanje u hitnim situacijama ili drugim službama spašavanja koje su s Agencijom za upravljanje u kriznim situacijama sklopile poseban sporazum o provedbi tih programa..Hrvatska
Kako bi se postigao viši vatrogasni čin, potrebno je pohađati daljnju edukaciju i tečajeve. Viši činovi su:Vatrogasac 1. klase Uvjeti:
- minimalno jedna godina staža u zvanju vatrogasac
- liječnički ispit
- 8 sati teorije, pristupa se ispitu znanja
- minimalno jedna godina staža u zvanju vatrogasca 1. klase
- liječnički ispit
- 83 sata, 39 sati teorijske i 44 sata praktične nastave
- minimalno dvije godine staža u zvanju dočasnika
- liječnički ispit
- 8 sati teorije, pristupa se ispitu znanja
- minimalno dvije godine staža u zvanju dočasnika 1 klase
- srednjoškolsko obrazovanje
- liječnički ispit
- trajanje: 100 sati, 58 sati teorijske i 42 sata praktične nastave
- iznimka: polaznici koji su maturirali u vatrogasnoj školi sa zvanjem vatrogasni tehničar automatski dobivaju zvanje časnika
- minimalno dvije godine staža u zvanju časnika
- liječnički ispit
- 8 sati teorije, pristupa se ispitu znanja
- minimalno četiri godine staža u zvanju vatrogasnog časnika 1. klase
- VSS ili VŠS ( min. 180 ECTS bodova)
- liječnički ispit
- ispit se sastoji od usmenog i pismenog dijela
- iznimka: kandidati koji su diplomirali na programima zaštite od požara i minimalno su dvije godine aktivni operativni dobrovoljni vatrogasci automatski mogu dobiti zvanje višeg vatrogasnog časnika.
- minimalno četiri godine staža u zvanju višeg vatrogasnog časnika
- liječnički ispit
- 8 sati teorije, pristupa se ispitu znanja
Estonija
U Estoniji ne postoji sustav vatrogasnih činova i višeg rangiranja među dobrovoljnim vatrogascima. Dobrovoljni vatrogasac može postati član upravnog odbora DVD-a, a najviša je funkcija, funkcija predsjednika društva. Kandidati se na te funkcije biraju svake tri godine, a biraju ih članovi društva.Bugarska
Osposobljavanje za članove zapovjedništva dobrovoljnih vatrogasnih društava:Cilj osposobljavanja je naučiti organizirati i upravljati dobrovoljnim formacijama, taktičkim aktivnostima gašenja požara te spašavanju i obnovi. Osposobljavanje traje 80 sati i podijeljeno u dva modula. Ispit se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Kako bi mogli obavljati svoje funkcije, zpovjednik i njegov zamjenik moraju proći još i dodatnu obuku.